Poljički trg predstavlja jedan od najboljih primjera srednjovjekovnog urbanog planiranja koje je kroz stoljeća transformirano pažljivim razvojem i uljepšavanjem. Izvorno uspostavljen kao užurbana srednjovjekovna tržnica početkom 17. stoljeća, ovaj povijesni europski gradski trg služio je kao komercijalno i društveno središte Omiša, gdje su se trgovci, obrtnici i građani okupljali kako bi obavljali poslove i razmjenjivali vijesti. Strateška lokacija trga učinila ga je prirodnim središtem građanskog života, pozicioniranim za prihvat protoka ljudi i dobara koji su održavali ekonomiju grada.
Tijekom stoljeća, uzastopne generacije stanovnika doprinijele su postupnom uljepšavanju trga, svako razdoblje ostavljajući svoj trag kroz arhitektonske dodatke, dekorativne elemente i infrastrukturna poboljšanja. Evolucija trga odražava promjenljive umjetničke osjetljivosti i praktične potrebe zajednice, stvarajući slojevitu povijesnu priču vidljivu u njegovim kamenjima i strukturama. U središtu trga stoji istaknuti jarbol za zastavu koji nosi mletačke vladine oznake, služeći kao snažan podsjetnik na razdoblje kada je Omiš pao pod mletačku vlast i upravu.
Ova središnja zastava nije služila samo kao simbol vlasti; imala je dvostruku svrhu koja je bila ključna za srednjovjekovni i ranonovovjekovni gradski život. Službene objave venecijanskih vlasti objavljivale su se ovdje, čineći je primarnim izvorom vladine komunikacije s lokalnim stanovništvom. Građani bi se okupljali oko zastave kako bi čuli vijesti o novim zakonima, objavama poreza, trgovinskim propisima i drugim administrativnim odlukama koje su utjecale na njihov svakodnevni život. Međutim, zastava je također imala ozbiljniju funkciju kao mjesto za javne kazne, gdje su oni koji su prekršili lokalne zakone ili osporavali venecijansku vlast suočavali s posljedicama pred očima zajednice, služeći i kao pravda i kao sredstvo zastrašivanja.
